Kako smo u Africi slučajno završili u elitnom hotelu za par dolara


 

Nakon pravog safarija kroz Etoshu sljedeća destinacija nam je maleno mjesto Tsumeb, barem smo tako mislili 🙂 Smještaj koji smo rezerevirali nam piše da se nalazi u Tsumebu. Kako u Nambiji većina smještaja izvan naselja nema klasičnih adresa, za snalaženje dobivate samo koordinate prema kojima onda tražite smještaj tako da je dobro na mobitelu imati navigaciju koja može učitavati koordinate. Kad smo stigli u Tsumeb naše koordinate nisu ni blizu grada već nekih 40 km izvan grada. Kako se već lagano počeo spuštati sumrak morali smo požuriti jer vožnja noću u Namibiji se ne preporučuje zbog mnogobrojnih divljih životinja koje prelaze cestu. Ako doživite nesreću kad se spusti mrak nijedno osiguravajuće društvo vam neće priznati štetu. 

Tržnica u Tsumebu

Vozimo se i vozimo, već smo bili uvjereni da idemo u krivom smjeru, prolazimo kroz dvorište škole, s ceste prelazimo na sve lošije puteve i sad smo uvjereni da idemo u krivom smjeru. Cesta završava ispred ogromnih vratiju na kojima je samo portafon bez ikakvog natpisa. Pozvonili smo i ispričamo priču da tražimo smještaj koji smo uzeli preko airbnb. Gospodin nas lijepo odbija. Zvonimo opet i tražimo gospođu s kojom smo kontaktirali putem interneta. Nikad čuli za nju. Zvonimo opet i zovemo ih da barem dođu do vratiju da porazgovaramo oči u oči. Ništa. Uporni smo, jer mrak se već spustio, a mi smo bogu iza nogu i teško ćemo već sada naći neki smještaj.

Škola

I nakon nekoliko naših zvonjenja vrata se počinju otvarati. Vozimo dalje, još uvijek nigdje ničega. Nakon nekoliko stotina metara konačno se pojavljuju neke građevine, prekrasno osvjetljene, primjećujemo bazen, sve uređeno, ali nigdje nikog, ni jednog automobila… shvaćamo da smo stvarno promašili mjesto. Prilazi nam čovjek i čim nas je vidio onako prašnjave s ruksacima na leđima, krene govoriti da smo pogriješili da mi tu nemamo smještaj… Ja pokazujem papir rezezervacije i kaže on, da to je to mjesto, ali oni našu rezervaciju nemaju. Opet tražim gospođu s kojom smo komunicirali preko interneta, ali on nema pojma tko je to. 

Glavni ulaz u hotel

Poziva nas unutra da provjeri što se događa. Ulazimo u predvorje i zaključujemo da je ovo pre fancy da bi mi to za tako male novce uspjeli dobiti. Nakon nekoliko minuta situacija se razrješava. Nalazimo se u hotelu, kojeg je njihova marketinška agencija oglasila na Airbnb. Gospođa s kojom smo mi komunicirali radila je za tu agenciju i u međuvremenu dobila otkaz, nadamo se da ne zbog nas. Naime, dogodila se greška, taj hotel bio je na Airbnb oglašen po smiješnoj cijeni, mi rezervirali, a oni kasnije promjenili cijenu, a nama rezervaciju nisu otkazali.

Prostor u hotelu gdje možete promatrati životinje, nadam se da ih samo promatraju

Zbog cijele zavrzlame, a i kako se već spustila noć, ekipa nas je prihvatila i smjestila u jednu od kućica kraj bazena i pozvala na večeru. Kad smo stigli na večeru shvatili smo na kakvom se mjestu nalazimo. Ovo je mjesto za ljubitelje lova. Barem je takva ekipa u tom trenutku tamo boravila. Svi obučeni u maskirnu odjeću. U jednoj ruci cigara, a u drugoj čaša viskija, a mi došli na večeru u poluprašnjavim trenirkama. Zašto nije bilo automobila, zato jer su svi stigli privatnim avionima. Hotel ima svoju vlastitu avionsku pistu. Sve daleko od očiju civilizacije. Prespavali smo, spakirali se i ujutro napustili ovo mjesto. Bilo nam je sve to nekako sumnjivo pa smo kod kuće izgooglali da ovaj hotel vole koristiti lovci, a prava cijena noćenja je oko 1500 kuna po noćenju. Nažalost Afrika ima velik problem sa ubijanjem životnija u svrhu zabave ili krivolova, a i moraš biti stvarno veliki frajer, bolesnik ili prije kukavica da upucas životinju jer je tebi to zabavno. Nadam se da ovo mjesto nije onakvo kako se čini i da su sve to samo lažne informacije koje smo pročitali na nekom forumu. Nažalost ako se nešto ne poduzme u vezi krivolova afrički ekosustav bi mogao biti, ustvari već je ozbiljno ugrožen. U Africi je bilo 20 milijuna slonova prije europske kolonizacije, a još 70-ih godina prošlog stoljeća bilo ih je milijun. Broj slonova pada zbog gubitka staništa i dolaska u doticaj s ljudima, ali krivolov je daleko najveći razlog. Populacija afričkih slonova trenutno se smanjuje za osam posto godišnje. Najviše ih ima baš u Bocvani, 37% ukupnog broja. Slijede Zimbabve, gdje živi 23% ukupnog broja slonova i Tanzanija s 12% populacije. Da bi se populacija slonova vratila na broj iz 2002., po njihovim stopama nataliteta, potrebno je gotovo stoljeće. Smanjenjem broja slonova nisu u opasnosti samo oni kao životinjska vrsta nego i afrički ekosustav. Slonovi imaju ključnu ulogu u čvrstoći i raširenosti šuma u srednjoj Africi. Mnoge biljke ovise o slonovima, životinjama koje mnogo jedu i puno putuju, jer svojim izmetom raspršuju njihovo sjemenje.

Ujutro smo u školi djeci podijelili bombone i krenuli na sam sjever Namibije

Fotogalerija by Putoholičari: