U prošlom djelu Antonija nas je upoznala s kineskom kuhinjom, a sada ćemo saznati na koji način Kinezi slave novu godinu.

Proljetnim festivalom obilježava se dolazak Nove godine, novog ciklusa u životu ljudi i prirode. Njome se ujedno obilježava kraj zime i dolazak proljeća. Iako će u mnogim krajevima Kine proljeće zapravo stići tek koji mjesec kasnije. Hladni sjever nerijetko se smrzava na -20 Celzijevih stupnjeva, zatrpan je snijegom i prava je prilika za provjeru izdržljivosti ljudi i prirode. No, kada zemlju napokon obasja sunce, a temperature porastu, mnogi će se uputiti u polja i vrtove.

Proljeće je pravo vrijeme za radove u polju, sadnju, sijanje… Kineska poslovica kaže: „Ako želiš biti sretan jedan dan, napij se. Ako želiš biti sretan jednu godinu, oženi se. Ako želiš biti sretan cijeli život, sadi!“ Rad u polju oslobađa od stresa, povezuje nas s prirodom, izvrstan je način za rekreaciju. A kada ono što smo zasadili i procvate, donese plod − sreća je višestruka. Želite li imati više sreće na radnom mjestu, prema feng shui učenju neophodno je imati i biljku na stolu. 

Proslava Nove godina Kinezima je najveći i najznačajniji blagdan koji se uvijek proslavlja u krugu obitelji. Danima prije proslave svi će detaljno čistiti kuću, baciti nepotrebne stvari, vratiti dugove i kupiti novu odjeću. Važno je da se u novu godinu uđe s novim stvarima, u čistoj i urednoj kući. Službeno proslava traje punih sedam dana za vrijeme kojih u Kini rade jedino oni koji baš moraju. Neslužbeno proslava traje dva tjedna. Na selu proslava često traje i duže, nerijetko cijeli mjesec. Kineska Nova godina slavi se na prvi dan punog mjeseca lunarnog kalendara. Tradicionalno novogodišnje jelo na sjeveru Kine je jiaozi. Najbliži prijevod mogao bi glasiti „spavajmo zajedno i imajmo sinove”.  Inače, Jiaozi je tijesto punjeno mesom i povrćem koje se kuha u vodi.

Doček kineske Nove godine započinje  uvijek svečanom večerom i gledanjem TV programa, nakon čega se uglavnom iščekuje vatromet. Ove je godine novogodišnjim programom dominirao Jackie Chan – velika zvijezda Kine. Zabavni program obiluje plesom, pjesmom, pošalicama. Nema razlike u odnosu na naš novogodišnji program. Jedino ovaj pogleda circa 600 miliona ljudi, priprema traje cijelu godinu, a sve skupa košta kao Svetog Petra Kajgana. Svjetla u kućama, na ulicama, u radnjama upaljena su cijelu noć, sve je prepuno prigodnih tradicionalnih dekoracija koje su nerijetko upotpunjene i ukrasima koji su se koristili i za proslavu Božića. Drugi dan ujutro posebno veseli one najmlađe jer će ih ostali, stariji članovi obitelji i prijatelji darivati novcem u tradicionalnim crvenim kuvertama. Iznos je uglavnom simboličan, ali neophodan budući da darivanje ujedno znači i izbjegavanje nesreće i nepravde u narednoj godini. Rodbina i prijatelji iskoristit će taj dan za obilazak kuća, druženje, razne igre, a praznik završava tradicionalnim Festivalom lampiona koji je ispunjen pirotehnikom i glazbom. 

Početak proslave Nove godine povezan je s legendom o velikoj i strašnoj zvijeri Nian. Roditelji nerijetko upravo s Nianom plaše djecu. U pradavno doba u Kini je postojala zvijer po imenu Nian. Bio je to napola zmaj, a napola lav. On je tijekom cijele godine živio na dnu mora i nikoga nije dirao. No, u novogodišnjoj noći zvijer bi izlazila iz vode i na kopnu gutala ljude, stoku i životinje, sve redom. Navodno su prestravljeni  ljudi zato za  svaku proslavu Nove godine odlazili u planine u nadi da će umaknuti Nianu. Ali nitko nije bez slabe točke, pa tako ni čudovišne zvijeri. Nian je bio u strahu od crvene boje, a imao je i osjetljive uši. Jedne je godine jedan muškarac odlučio ostati u selu i suočiti se s Nianom. Na vrata i prozore zalijepio je crvene papire. Posvuda je zapalio svijeće te proizveo zvuk poput vatrometa. Kako je Nian imao osjetljive uši, prepao se i pobjegao. Muškarac je uspio potjerati Niana i otada se slavi taj dan. Blagdani su prepuni tradicije, prejedanja i opijanja. Tu je i vatromet, velike gužve u prometu i jako puno druženja.

Kao i uvijek nakon blagdana, medije u Kini preplavljuju priče o potrošnji. A za blagdane se trošilo mnogo. No, u potrošačkom ludilu mnogi su i štedjeli. Ionako se kaže da se treba štedjeti onda kada se ima. Najviše se štedjelo na slanju SMS poruka. Budući da se za slanje poruke treba platiti, mnogi su svoje blagdanske čestitke poslali putem društvenih mreža za koje je dovoljno samo pronaći besplatan Internet, koji ganeralno nije teško pronaći u urbanim sredinama.. A najveća novost u svijetu potrošnje jest upravo telefon. Iako u zadnjih nekoliko godina Kina bilježi ogroman rast internetske kupovine i kupovine mobilnim telefonima, za blagdane svi koriste telefon maksimalno. Tradicionalno poklanjanje crvenih kuverti s novcem kojima se obitelji i prijateljima želi sve najbolje zamijenilo je poklanjanje digitalnih kuverti. koristeći društvenu mrežu WeChat mnogi ce poslati kuverte prijateljima. U 2016. Poslano je više od 32 milijarde kuverti. Ovogodišnje se brojke još uvijek zbrajaju – ali broj je zasigurno veci nego prošle godine. I druge su mreže svojim korisnicima nudile opciju slanja digitalnih crvenih kuverti s novcem, a Alibabin Alipay zabilježio je tako rekordno slanje čak 650 milijuna američkih dolara u samo jednom danu prošle godine.  Mnoge su društvene mreže za svoje korisnike organizirale niz igara pa su tako tijekom blagdana mogli osvojiti popularne crvene kuverte, ali i novac u njima. I dok starije generacije još uvijek radije dijele prave crvene kuverte, mladi su prigrlili moderniji način slavljena blagdana. No, tradicija je ipak sačuvana.

Velika je novost prošle godine bio i podatak da se prvi put bilježi ozbiljniji trend u kojemu roditelji dolaze u posjet djeci u grad, umjesto uobičajenog odlaska djece roditeljima na selo. Više je razloga za to. Izuzev činjenice da je teško nabaviti karte za prijevoz iz velikih gradova gdje mladi naraštaju uglavnom žive, za mnoge je starije Kineze ovo  prva prilika za susret s modernom, suvremenom Kinom i novim načinom života.

Antonija Putić