TOP 21 ZANIMLJIVOST O IZRAELU – Gdje se radi?, gdje se moli?, a gdje se zabavlja


  1. Izrael je bliskoistočna zemlja, smještena uz istočni rub Sredozemnog mora, proteže se na 20.770 km2. U Izraelu živi 8,3 milijuna stanovnika. Ime države potječe od Jakova, kasnije prozvanog Izrael, jednog od otaca židovskog naroda od čijih je 12 sinova nastalo 12 izraelskih plemena.
  2. Oko 66 % površine Izraela otpada na pustinju (Negev). Površinskih vodenih tokova osim rijeke Jordana gotovo i nema, ali se navodnjavanjem ipak osiguravaju površine za poljoprivredu.
  3. Izrael je parlamentarna demokratska država te jedina židovska država na svijetu.
  4. Za ulazak u zemlju potrebna je važeća putovnica koja vrijedi još najmanje 6 mjeseci od dana ulaska u zemlju. Odnedavno strancima Izraelci ne udaraju pečate u putovnice, već se dobije tzv. granična propusnica koja vam odobrava tromjesečni turistički boravak u zemlju. Naime, ako u putovnici imate izraelski pečat – onda ne možete ući u Alžir,  Bangladeš,  Bruneje, Iran, Irak, Kuvajt,  Libanon, Libiju, Maleziju, Oman, Pakistan, Saudijsku Arabiju, Sudan, Siriju, Ujedinjene Arapske Emirate, Jemen.
  5. Aerodrom Ben Gurion u Tel Avivu nosi laskavu titulu najsigurnije zračne luke na svijetu.
  6. Izraelski novi šekel je nacionalna valuta i dijeli se na 100 agora.
  7. Sveta knjiga Židova naziva se Tora, Zakon ili Petoknjižje.
  8. Tradicionalna židovska kapa zove se Kipa, nose je muškarci (uključujući i dječake) čitavo vrijeme kao simbol svoje svjesnosti i pokoravanja. Muškarci u obredne svrhe ogrču i molitveni ogrtač zvan talit, a u ortodoksnih židova pri jutarnjoj molitvi za radnih dana muškarac na čelo i na lijevu mišicu pričvršćuje tefilin- kockastu kutijicu od crne kože u kojoj su zapisi iz biblijskih knjiga Izlazak
  9. Šabat je  blagdan Jahvinog saveza sa Židovima. Slavi se sedmi dan u tjednu, a počinje u petak navečer, zalaskom sunca i traje do subote uvečer do pojave zvijezda. Proslava šabata obuhvaća takozvani pasivni i aktivni dio. Pasivni dio primjerice obuhvaća zabranu putovanja- o tome valja voditi računa tijekom boravka u Izraelu jer to znači da ne vozi javni prijevoz . U vrijeme šabata ne nosi se novac niti se o njemu razgovora, ne priča se na telefon, ne koristi električna energija.. . Aktivni dio proslave šabata uključuje molitvu, posjet sinagogi, obiteljsko druženje. Židovi, vjeruju da su zabrane priprema za aktivni dio šabata.
  10. Uz subotu – šabat, najvažniji židovski blagdan je Pasha koja se slavi kaospomen na izlazak iz egipatskog ropstva. Slavi se u židovskom mjesecu nisanu, odnosno našem ožujku ili travnju.
  11. Kažu da Izrael najbolje opisuje izreka Haifa radi, Jeruzalem se moli, a Tel Aviv se zabavlja.
  12. Haifa (Prelijepa obala) je treći po veličini grad u Izraelu. Smjestio se između Sredozemnog mora i brda Karmel. Luka je na mediteranskoj obali, nazivaju ga gradom radnika i industrije. U Haifi je i sjedište Bahai vjere – vjeruju u jedinstvo svih religija, a vole ljude uspoređivati s cvijećem – u gradu se smješteni i  Bahai viseći vrtovi danas pod zaštitom UNESCO-a.
  13. Tel Aviv (Proljetni brijeg) je drugi po veličini grad u Izraelu, s 405.500 stanovnika (prema nekim podacima oko 60 posto ih je mlađe od 40 godina). Zbog širokog spektra zabavnih sadržaja koji nudi nazivaju ga „MIAMI-om Bliskog istoka”. Vrlo je liberalan grad, zbog čega se nalazi na listi svjetskih ‘gay friendly’ gradova. Financijski je centar države – tu je smještena burza. Tel Aviv je danas grad s najvećom koncentracijom startupova na svijetu. Bijeli grad Tel Aviva je skup više od 4.000 modernih građevina, izgrađenih u internacionalnom i tzv. Bauhaus stilu; Tel Aviv iz 1930-ih, poznat kao “Bijeli grad” je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine.
  14. Jaffa je danas dio Tel Aviva, turistički uz kilometarske plaže jedan od najatraktivnijih dijelova grada. Jedna je od najstarijih luka na svijetu.
  15. U Jeruzalemu (Posjed dvostrukog mira) živi oko 725.000 stanovnika. Stari grad Jeruzalem je uvršten na UNESCO-v popis. Jeruzalem se u Bibliji spominje 700 puta. Izrael je 1950. proglasio Jeruzalem svojim glavnim gradom što je ušlo u izraelsko zakonodavstvo 1980. godine. U zapadnom Jeruzalemu nalazi se sjedište predsjednika, predsjednika vlade, Kneset (izraelski parlament) i gotovo sva ministarstva (jedino je ministarstvo obrane ostalo u Tel Avivu). Većina svjetskih zemalja imaju svoje ambasade u Tel Avivu. Jeruzalem ima posebno važno mjesto u predaji triju monoteističkih religija: židovstvu, kršćanstvu i islamu.
  16. Jedna od glavnih vjerskih, ali i turističkih destinacija u Jeruzalemu je popularno nazvan Zid plača izvorno znan kao Zapadni zid. Ime Zid plača dobio je zbog pogrešno tumačenja načina židovske molitve. Naime, Europljani su mislili da Židovi dolaze plakati na zid, što je dovelo do današnjeg uobičajenog naziva za  Riječ je o zidu koji je pripadao potpornjima popločja na kojem se nalazio židovski hram. Taj je hram srušen 70. godine u doba rimskog osvajanja grada, a ostalo je samo popločje sa svim potpornim zidovima. Kroz povijest su se Židovi počeli okupljati na molitvu uz ovaj Zapadni zid. Zid je popularan i među turistima koji onamo dolaze zbog vjerovanja da će se svaka želja ispuniti čovjeku ako je ispiše na papirić i taj papirić utakne u Zid.
  17. Masada je utvrda na 400 metara visokoj uzvisini uz rub Judejske pustinje, danas arheološki lokalitet kojim dominiraju antičke palače i utvrde. Glavni graditelj Masade bio je kralj Herod Veliki. Najpoznatija je po događaju koji se zbio 73.g. – Rimska legija je sedam mjeseci opsjedala Masadu, no njezini branitelji radije su pribjegli zajedničkom samoubojstvu nego da se predaju Rimljanima.
  18. Vojska odnosno služenje vojnog roka je obvezno za Židove, dok se muslimani i kršćani mogu dobrovoljno javiti. Muškarci služe vojni rok 36 mjeseci, a žene 21 mjesec. Zakletva današnjih izraelskih vojnika glasi- Masada se više nikad ne smije ponoviti.
  19. Yad Vashem  – izraelski je službeni memorijalni centar posvećen žrtvama Holokausta, proteže se na 18 ha i  osnovan je 1953. posebnim zakonom.
  20. Mrtvo more najveća je depresija na površini Zemlje. Velika slanost (od 270‰ do 332‰) koja je u Mrtvome moru veća nego u bilo kojem bazenu bez otjecanja na svijetu, rezultat je jakog isparavanja (prosječna godišnja količina oborina ne prelazi 100 mm). Prema biblijskoj predaji tu su se nalazili gradovi Sodoma i Gomora. Četvrtina svih nesreća sa smrtnim ishodom u Izraelu dogodi se na Mrtvom moru.
  21. Židovska hrana mora biti proizvedena i pripremljena u skladu sa košer pravilima. Hebrejska riječ košerznači “prikladno”. Zakoni o kašrutu (prikladnosti) definiraju namirnice koje su prikladne za hranu Židovima.

Zanimljivosti izdvojila: Ivona Bačelić Grgić

 P.S. Putopis o Izraelu kao i druge putopise čitamo na stranici Putoholičara u rubrici Putešestvije by Ivona i na blogu  (svaštari) Just for this feeling