Amsterdam pod svijetlima crvenih fenjera


Kanali, Ulica crvenih fenjera, marihuana, Van Gogh, Rembrant i bicikli su prve asocijacije koje vas odmah podsete na Amsterdam. Grad greha, poroka, tolerancije, slobode, umetnosti samo su neki od epiteta koje nosi sa sobom. Otkrijte šta se krije pod svetlima crvenih fenjera i koje tajne skrivaju amsterdamski kanali.

Napisao: Predrag Isajlov – Srbija

Amsterdam je glavni i najveći grad Holandije osnovan krajem XII veka. Nakon nastanka naselja na obalama reke Amstel, izgrađena je brana (dam) kako bi se stanovnici zaštitili od stalnih poplava. Brana je povezivala naselja sa obe strane reke i na njoj je nastao centralni trg oko kojeg je grad krenuo da se širi. Samo ime Amsterdam u bukvalnom prevodu znači „brana na reci Amstel“. 

Vremenom je doživeo veliki razvoj, a tokom XVI i XVII veka započinje period koji je ostao zabeležen kao Zlatno doba. Ovo je period velikih pomorskih ekspedicija tokom kojeg je Amsterdam postao trgovačka i finansijska prestonica sveta. Ribolov koji je u početku bio glavni izvor prihoda krčio je put razvoju trgovine. Prve plovidbe koje su iz amsterdamske luke krenule ka Indiji postigle su ogroman uspeh što je dovelo do stvaranja moćne pomorske flote. U luku su pristizale velike količine začina, svile, porcelana i ostalih dragocenosti što je gradu donelo veliko bogatsvo i učinilo ga jednim od najrazvijenijih u Evropi. Na vrhuncu svoje moći Holandija je postala kolonijalna sila koja je u svom posedu imala prekookeanske teritorije od kojih je najveća bila današnja Indonezija na Dalekom istoku. Na teritoriji Amerike na ostrvu Menhetn osnovali su Novi Amsterdam, utvrđeni grad koji je služio kao administrativni centar države sa druge strane Atlantika. Nakon što su im Englezi preoteli grad, promenili su naziv u Njujork, u čast Vojvode od Jorka.   

Tokom Zlatnog doba Amsterdam je dobio prepoznatljivi gradski pejzaž koji je očuvan do danas. Mnogobrojni kanali i mostovi nastali tokom ovog perioda danas krase centralno gradsko jezgro. Trgovačke kuće izgrađene su duž 165 kanala koji su, između ostalog, služili kao transportni putevi za bržu dostavu uvezene robe. Zbog svojih kanala koji se protežu kroz ceo grad Amsterdam se često naziva i „Venecija severa“. Stari grad jedan je od najvećih u Evropi, a zbog svog kulturno-istorijskog značaja 2010. godine uvršten je na spisak UNESCO svetske baštine.  

Obilazak uglavnom počinje sa centralnog gradskog trga Dam koji je direktno povezan sa glavnom železničkom stanicom i najčešće je polazna tačka. Okružen je velikim brojem istorijskih zdanja od kojih se posebno izdvaja kraljevska palata. Ovo je jedan od gradova u kojima mapa nije potrebna, jednostavno možete se zaputiti u bilo kojem pravcu i dopustiti da vas svojom lepotom iznenadi.

Amsterdam ima specifičnu arhitekturu koju odlikuju uske visoke kuće različitih boja građene uz kanale. S obzirom da kroz istoriju grada kanali predstavljaju jedan od osnovnih puteva za transport robe i ljudi, bilo je uobičajeno da se porez meri po širini koju kuća zauzima duž kanala. Kao posledica tog poreza, vremenom su kuće građene tako da je prednja strana veoma uska, ali su dugačke i visoke, kako bi obezbedile dovoljno prostora za život i skladištenje robe. Ovaj način gradnje nije bio pogodan za unošenje kabastih stvari i nameštaja kroz glavni ulaz zbog uskog stepeništa, pa se to obavljalo kroz prozor. Da bi se ova operacija olakšala, na vrhovima kuća sa prednje strane nalazi se čekrk, sprava za podizanje tereta. Osim toga, fasade kuća su blago nagnute prema napred, ali ne greškom nego arhitektonskim planom kako bi se proces podizanja tereta olakšao.

Jedno od glavnih obeležja po kojem je ovaj grad najprepoznatljiviji je čuvena De Wallen četvrt, mnogo poznatija pod imenom Ulica crvenih fenjera (Red light district). Ovo je najveća i najpoznatija četvrt u kojoj prostitutke slobodno nude svoje usluge. Prostitucija, za koju se često kaže da je najstarija profesija na svetu, ima dugu tradiciju u glavnom gradu Holandije i vezuje se za njegov nastanak. Amsterdam u periodu nakon osnivanja, kao ribarsko i trgovačko mesto, imao je veliki broj moreplovaca koji su nakon dugo vremena provedenog na moru želeli da svoje vreme za odmor na kopnu provedu sa damama koje nude seksualne usluge u zamenu za novac. Bile su to uglavnom udovice mornara koji su život izgubili na moru i na taj način su dolazile do novca kako bi izdržavale svoju decu. Prvi bordeli nastali su oko Oude Kerk, stare crkve koja je jedan od najstarijih objekata u gradu očuvan do danas. Moreplovci su nakon dobijenih usluga odlazili u crkvu kako bi se pomolili za oprost greha koje su počinili i mirno more u narednim plovidbama. Crkva je vremenom imala velike prihode od moreplovaca koji su dolazili na ispovest. Čak je uvela i mogućnost da im se oproste gresi koje će tek počiniti, nešto otprilike kao oprost greha unapred. Prostitucija je rasla i razvijala se uporedo sa gradom, zvanično nije bila legalna, ali su je vlasti tolerisale smatrajući da je ona neophodna u velikim lučkim gradovima. Nakon Napoleonovog osvajanja Holandije, prostitutke su morale da se registruju i idu na redovne medicinske preglede kako bi se zaštitili francuski vojnici od polno prenosivih bolesti što je nastavilo da se primenjuje i nakon oslobođenja. Holandska vlast je 2000. godine preduzela radikalan korak legalizacije prostitucije, navodno da bi sprečila trgovinu ljudima i prisiljavanje na rad u seks industriji.

Prostitucija je danas legalna u Holandiji. Sve radnice u ovoj industriji moraju biti registrovane u privrednoj komori nakon čega dobijaju radnu dozvolu sa registarskim brojem i dužne su da plaćaju porez kao i ostali zaposleni. Ulica crvenih fenjera broji mnogo bordela od kojih svaki ima nekoliko izloga koje prostitutke iznajmljuju. Ima oko 300 izloga i osvetljeni su crvenom bojom odakle potiče naziv. U njima tokom noći sede oskudno obučene žene iz svih krajeva sveta koje pružaju svoje usluge. Cene iznajmljivanja izloga variraju, a najskuplji su oni na najboljim lokacijama. Kao i svi preduzetnici prostitutke same određuju cenu svojih usluga, radno vreme i izbor mušterija. Svaki izlog ima kvaku samo sa unutrašnje strane tako da mogu otvoriti samo kome one žele. Što se tiče bezbednosti, ona je na najvišem nivou i cela četvrt je pokrivena kamerama. Svaki izlog ima dugme za paniku koje mogu da pritisnu u slučaju opasnosti i obezbeđenje bordela je odmah tu da ih zaštiti. Takođe, cela četvrt je u svakom momentu puna policije u civilu. Slikanje izloga je strogo zabranjeno.

Ulica crvenih fenjera ima niz drugih sadržaja koji su usko povezani sa najstarijim zanatom. Tu se nalazi statua Belle posvećena svim prostitutkama sveta, informativni centar za prostituciju, zatim Moulin Rouge i Casa Rosso u kojima se održava Live Sex Show, muzej prostitucije i još mnogo toga za neke zanimljivog, a za neke zabrinjavajućeg.

Samo od prostitucije Holandija na godišnjem nivou inkasira 660 miliona evra. Većina devojaka je tu zato što je to najlakši način da zarade novac, neke jer nisu imale drugi izbor, a ono najgore neke su tu protiv svoje volje. Na teritoriji cele zemlje prema nekim procenama godišnje ima preko 5000 žrtava trgovine ljudima. Da li je legalizacija pomogla u sprečavanju trgovine ljudima ili je samo zakonski olakšala ostaje na nadležnim službama da se pozabave.

Pored prostitucije, Ulicu crvenih fenjera posećuje veliki broj ljudi i zbog čuvenih Coffee Shop-ova u kojima je dozvoljena prodaja i konzumiranje lakih droga. Holandska politika o drogama se zasniva na dva principa, upotreba je javno zdravstveno pitanje, a ne kriminalno i pravi se razlika između teških i lakih droga. U lake droge koje su zakonski prihvatljive spadaju halucinogene gljive, hašiš i marihuana. Upotreba lakih droga zapravo nije u potpunosti legalizovana, postoji takozvana siva zona zakona u kojoj je na snazi akt o toleranciji. Prema tom aktu dozvoljeno je posedovanje pet grama marihuane ili hašiša po osobi, uzgoj ne više od pet biljaka u kućnim uslovima, a svaki Coffee Shop na dnevnom nivou ne sme prodavati više od pola kilograma. Naravno taj deo zakona je samo na papiru. Zanimljivo je da su prodaja alkohola i pušenje cigareta zabranjeni u tim objektima, dok je pušenje marihuane dozvoljeno. Coffee Shop-ovi imaju Meni u kojem se nalaze svi proizvodi u ponudi, njihov opis i cena. U opisu najčešće stoji količina THC-a (psihoaktivna supstanca), način na koji deluje na vas i poreklo uzgoja. Mogu se čak pronaći i kolači sa marihuanom i magične pečurke. Pušenje marihuane nije dozvoljeno samo u Coffee Shop-ovima nego i na javnim mestima, pa nije redak slučaj da vidite ljude širom grada sa džointom. Najčešće su to turisti kojima posebno zadovoljstvo pričinjava da to rade ispred policije.

Pored toga, Amsterdam je jedna od evropskih prestonica kulture, grad sa velikim brojem muzeja u kojima se čuvaju značajna dela istorije umetnosti. Najveći je narodni muzej Rijks u kojem se nalaze najznačajnija umetnička dela iz preko 800 godina duge istorije Holandije i grada Amsterdama. Ovo je jedna od najlepših građevina u celom gradu koja, između ostalog, čuva remek-dela Zlatnog doba holandskog slikarstva. Među njima je ona najpoznatija koja privlači najveću pažnju, Rembrantova „Noćna straža“. Pored ovog, prava poslastica za ljubitelje slikarstva je muzej Van Gogh-a, jednog od najpoznatijih Holanđana u svetu. U muzeju se čuvaju „Autoportret“, „Žitna polja“, „Suncokreti“ i mnoga druga dela ovog čuvenog slikara koji nažalost nije poživeo dovoljno dugo da vidi slavu svojih dela. Jedan od muzeja koji pokazuju mračnu prošlost zemlje je kuća Ane Frank. U njoj su se skoro dve godine tokom Drugog svetskog rata krile tri jevrejske porodice. Ana je u svom dnevniku beležila dešavanja i probleme tokom života u tajnom skrovištu nadajući se da će nakon rata objaviti knjigu. Nije dočekala kraj rata, „Dnevnik Ane Frank“ objavljen je od strane njenog oca i postao jedno od najpoznatijih književnih dela u svetu, a kuća pretvorena u muzej koji svedoči o teškim vremenima tokom Holokausta. Pored ovih, u Amsterdamu se nalazi i muzej dijamanata u kojem se može videti proces rezanja, brušenja i obrade dijamanata, zatim Rembrantova kuća u kojoj je čuveni slikar živeo i stvarao svoja dela, muzej voštanih figura Madame Tussaus i mnogi drugi.

Najzastupljenije i najomiljenije prevozno sredstvo za kretanje po gradu je bicikl koji je zaštitni znak Amsterdama. Ima ih više od broja stanovnika i mogu se videti na svakom koraku. Ovde je uvek pravo vreme za bicikl. Poslovni ljudi, penzioneri, roditelji sa decom, studenti, policajci, svi vrte pedale. Jeftinije je i brže od ostalih prevoznih sredstava jer je u Amsterdamu sve prilagođeno za vožnju bicikla koji je najbolji način da se prevezete do željene lokacije. Na ulicama je čak tri puta više bicikala nego automobila. Uvođenje bicikala kao osnovnog prevoznog sredstva započeto je šezdesetih godina nakon protesta izazvanog usled velikog broja stradalih osoba u saobraćajnim nesrećama u kojima su učestvovali automobili. Protest je uticao na političare da osmisle na koji način bi mogli da reše problem bezbednosti u saobraćaju. Tada je osmišljeno da se infrastruktura prilagodi biciklistima što je dovelo do stvaranja razgranate mreže biciklističkih staza duž celog grada. Na taj način su vlasti direktno podstakle stanovništvo na rekreaciju i smanjile zagađenost. Istraživanja pokazuju da su Holanđani zbog vožnje bicikla među najzdravijima u svetu. Interesantan je podatak koji lokalni stanovnici neće izostaviti da pomenu da veliki broj dvotočkaša svakodnevno završi u vodi i da oni čine polovinu vodostaja kanala. Prema nekim podacima u Amsterdamu se svake godine sa dna kanala izvuče preko 12.000 bicikala. Budite veoma obazrivi tokom šetnje kroz grad, biciklisti na sve strane proleću neverovatnom brzinom i postoji mogućnost da nalete na vas ukoliko niste obazrivi.

Jedan od najlepših načina za obilazak grada je vožnja kanalima nekim od brodića. Tokom zimskog perioda kanali mogu imati potpuno drugačiju namenu. Ukoliko veoma niske temperature potraju nekoliko dana, može se desiti da se kanali potpuno zamrznu i tada se ceo grad pretvara u klizalište na otvorenom.

Nepregledna je lista svega što Amsterdam nudi, ali bih izdvojio još nešto. Za razliku od većine gradova, crkve ovde nisu glavna atrakcija. Ipak, jedna se svojim izgledom posebno izdvaja. Crkva Gospoda na tavanu naizgled izgleda kao obična trgovačka kuća, a sa unutrašnje strane su poslednji sprat i tavan pretvoreni u crkvu. Nastala je tajno u periodu kada je katoličanstvo bilo zabranjeno u Holandiji. Verovatno najpoznatije piće u Holandiji je Heineken. Pivara se nalazi u centru grada, u njoj se pored degustacije, može naučiti nešto više o načinu proizvodnje i istoriji nastanka jednog od najpopularnijih piva na svetu. Ako ste za odmor u prirodi onda je Vondel park najbolje mesto za to. Uživaćete u zelenoj oazi okruženoj fontanama i nastupima uličnih umetnika.

Problem sa kojim se grad suočava u poslednjih nekoliko godina je prokomerni turizam što je primoralo gradske vlasti da preduzmu određene mere u njegovom suzbijanju. Grad koji broji nešto više od milion stanovnika godišnje poseti oko petnaest miliona turista, a predviđanja su da će se broj za deset godina udvostručiti. Turizam donosi veliki novac u gradsku kasu, ali ujedno narušava duh koji Amsterdam nosi sa sobom. Neke od mera koje su gradske vlasti preduzele su zabrana otvaranja novih bordela, Coffee Shop-ova i poskupljenje turističkih taksi. Čuveni znak I amsterdam je premešten iz centra na trg muzeja kako bi se rasteretio taj deo grada i odvukao turiste. S obzirom da je slikanje u današnje vreme nezaobilazni deo putovanja smatrali su da će tim potezom veliki broj posetilaca otići baš tamo kako bi napravili fotografije, a ujedno možda ih trg zainteresuje da posete neki od čuvenih muzeja. 

Putovanja nam pružaju mogućnost da izađemo iz svoje zone komfora i okruženja na koje smo navikli, da sopstvenim očima vidimo svet oko nas i sve različitosti koje u njemu postoje. Uče nas koliko je svet veliki i da u svakom njegovom kutku postoje drugačije religije, kulture, tradicije, običaji, slobode… Ono što Amsterdam čini specifičnim pored predivne arhitekture i bogate istorije su upravo slobode koje u njemu postoje kao što su legalizacija prostitucije, lakih droga i bogat sadržaj namenjen LGBT zajednici koji između ostalog čine legalizacija istopolnih brakova i jedna od najvećih parada na svetu. 

Uprkos tome, Amsterdam je bez sumnje jedan od najlepših gradova na svetu. U svakom pogledu je drugačiji i nudi za svakog po nešto. Od onih bez predrasuda i visokomoralnih načela koji su u potrazi za dobrim provodom, zatim ljubitelja umetnosti i kulture, sve do onih koji žele da pronađu svoj mir u romantičnim pejzažima grada. Jedno je sigurno, Amsterdam vas neće ostaviti ravnodušnim. Do nekog sledećeg teksta, nastavite putovati…

*Navedeni tekst odraz je mišljenja i iskustva tekstopisca i ne mora odražavati stavove autora bloga putoholicari.com

Fotogalerija: