Stablo Argana, arganie spinose raste u  jugozapadnom dijelu Maroka, ali i u regiji Tindouf u Alžiru. Neki od izvora spominju da argan izvorno potječe iz istoimenog sela iz okolice marokanskog grada Agadira – smještenog na atlantskoj obali na jugozapadu, važnoj ribarskoj i trgovačkoj luci, ali i važnom turističkom središtu države.

Od 1998. godine su marokanska stabla argana označena  kao UNESCO-v rezervat biosfere.

Svojedobno su nasadi argana uništavani zbog sječe istih za ogrijev ili radi pretvaranja površina u poljoprivredna zemljišta. Upravo je Unesco-va zaštita spriječila daljnji nestanak drva argana. Uz preostalih 20.000 stabala argana potaknuta je sadnja novih stabala, a sve je skupa rezultiralo i većim interesom i krajnje izvozom arganovih proizvoda pogotovo arganova ulja  na svjetska tržišta.

Stabla argana poznata su po svojoj izdržljivost i otpornost na visoku temperaturu i sušu. Izrastu i do 10 metara visine, a mogu opstati između 100 i 150  neki kažu i do 200 godina.  Plod argana sazrijeva tijekom cijele godine, a bere su tijekom lipnja i srpnja. Nakon berbe postoji više načina proizvodnje arganova ulja. Tradicionalan način proizvodnje  uključuje ručnu berbu, sušenje plodova, potom mljevenje koštica u gustu pastu iz koje se  pomoću kamenih preša cijedi ulje.

Osim tradicionalnog načina proizvodnje postoji i drugi načini proizvodnje. I to  poluindustrijski način proizvodnje pomoću električno – hidraulične preše, ali i proizvodnja pomoću kemijske ekstrakcije. Za proizvodnju 1 litre arganova ulja potrebno je između 25 i 30 kilograma plodova argana iz čega se dobije 2 kilograma koštica koje se prešaju i iz kojih se dobije arganovo ulje (1 litra).

Proizvodnja arganovog ulja ima i važnu socio – ekonomsku važnost, jer i danas veliki dio proizvednog arganova ulja proizvode ženske zadruge. Osim ljudi, važan doprinos u proizvodnji  konkretno u berbi argana daju i koze.  I to koze koje stoje na stablu argana. Doduše danas  se koze na stablima često koriste u turističke svrhe pa je jedna od zanimljivosti u posjetu Maroku svakako vidjeti koze na stablu.  Uloga koza u proizvodnji argana svodi se na postupak da koza pojede plod, a iz kozjeg izmeta dobivaju se koštice iz kojih se prešom dobije arganovo ulje.

Svoju uporabu arganovo ulje u Maroku vuče još iz antičkog doba. Danas je arganovo ulje cijenjeno diljem svijeta. Arganovo ulje poznato kao takozvani eliksir ljepote najčešće se koristi u kozmetici pogotovo u njezi kože i kose, ali u liječenju različitih kožnih bolesti. Sve češće arganovo ulje svoju uporabu nalazi i u kulinarstvu. Arganovo ulje kako mu tepaju tekuće zlato bogato je brojnim nutritivnim svojstvima, kiselinama i vitaminima, pogotovo vitaminom E, nezasićenim masnim kiselima, karotenima…

Tako je jedan od neizostavnih suvenira za ponijeti iz Maroka arganovo ulje, ali i drugi proizvodi proizvedeni na bazi argana.

Napisala :Ivona Bačelić Grgić

P.S.

Čitamo se: u zbirci putopisa Samo za taj osjećaj – putešestvije Europom, Azijom do Južne Amerike na stranici Putoholičara u rubrici Putešestvije by Ivona i na blogu Just for this feeling.