BUKUREŠT – city break u gradu u kojem je smještena najveća zgrada u Europi


BUKUREŠT – city break u gradu u kojem je smještena najveća zgrada u Europi i druga na svijetu prvotno zamišljena kao zgrada Palača naroda, a danas poznata kao rumunjski parlament

 

Uvođenje /sezonskog/ direktnog leta  Zagreb – Bukurešt bio je triger za moj posjet rumunjskoj prijestolnici.  Kartu sam kupila uz prigodan popust  nacionalne avio kompanije, povodom proslave tridesete godišnjice poslovanja. Stiglo je vrijeme  da na bucket list dodam kvačicu uz Bukurešt.

Putujem sama, na svojevrsni City – break, početkom ljeta. 

Rumunjska se proteže na 238.391 km2. U državi živi oko 20 milijuna stanovnika. Danas je Rumunjska članica EU-a (od 2007. g.) polupredsjednička republika s predsjednikom vlade i predsjednikom države na čelu, i oba imaju izvršne ovlasti u upravljanju državom. Zakonodavna vlast u rukama je dvodomnog parlamenta Senata i Zastupničkog doma. Po nacionalnom sastavu Rumunjska je homogena, oko 90% stanovništva su Rumunji, dok se od ostalih manjina po broju izdvajaju Mađari (oko 7%). Po vjerskom sastavu prevladavaju pravoslavci (78%), potom grkokatolici pa rimokatolici i drugi. Rumunjska nacionalna valuta je leu – lei (RON- Romanian new leu), dijeli se na 100 bani. Vrijednost 1 leia prema euru kreće se u omjeru (1) lei = 0,22 eura. Što se tiče vremenske razlike u odnosu na Hrvatsku vremenska razlika je u Rumunjskoj plus jedan sat.

Turistički procvat  državu i napose Bukurešt očekuje tek u budućnosti. Doduše valja istaknuti turistički biser južne Rumunjske, u podnožju Karpata u blizini Brašova, dvorac Bran kojeg posjećuju ljubitelji mitova vezanih uz Drakulu. Tvorac najpoznatijeg svjetskog vampira grofa Drakule – koji je je inspiriran Vladom  III od Vlaške  – je Irac Bram Stoker koji je napisao istoimeni roman 1897. godine.

 Doduše šetajući  glavnim gradom susretala sam  turističke grupe u šetnji gradom. Daleko je to od gužvi i rijeka ljudi koji „teku“ u Barceloni, Veneciji … što im je u mom slučaju prednost. Prednost grada su i ljubazni domaćini, kojima i ne poznavanje nama zajedničkog jezika (op.a. engleskog) nije bilo prepreka u komunikaciji. Uostalom, s ljudima otvorenog srca jezik  mi nikad nije prepreka. Službeni jezik u državi je rumunjski, koji spada u  skupinu istočnoromanskih jezika.

Rijeka Dambovita dijeli glavni grad na dva dijela. U glavnom gradu živi oko dva milijuna stanovnika, uz to je najnaseljeniji dio države. Bukureštu tepaju da je Pariz istoka ili Pariz Balkana. Gradom prolaze bulevari – široke avenije, a izgrađen je i Trijumfalni luk (Arcul de Triumf),  sve ovo vizualom podsjeća na Pariz. Kažu da je većina zgrada u gradu nastala pod arhitektonskom palicom Francuza i Talijana. S druge strane, prije dolaska komunizma kojeg je napose obilježila vladavina velikog diktatora Ceausescu (op.a. vladao je 24 godine, 1965. – 1989.) bogatiji Rumunji školovali su se često u Francuskoj. Uostalom Rumunjska je kroz povijest imala i brojne kulturne veze s Italijom, napose s Francuskom.

Grad je uz široke avenije i monumentalan.

Među svim zgradama u gradu, državi ali i u Europi ističe se zgrada Parlamenta. Za bukureštanski parlament kažu da je druga najveća zgrada na svijetu i to nakon američkog Pentagona, prva u Europi. Zgrada je izvorno zamišljena kao Palača naroda – ured za Nicolaea i Elenu Ceaucescu. Navodno je takvo zdanje Ceaucescu, koji je sam sebe zvao “genijalcem s Karpata”, veliki vođa izlio si je i žezlo koje mu je služilo kao potvrda vlastite moći, poželio nakon posjeta Pyongyangu u Sjevernoj Koreji. Palača je napravljena prema nacrtima arhitektice Ance Peterscu. U cijelom projektu sudjelovalo je 750 arhitekta pod Peterscuovom palicom. Gradnja zdanja počela je sredinom 1984. godine. Tijekom gradnje srušene su na desetke crkvi, čak i bolnica, iseljeno je na tisuće stanovnika. Kažu da je megalomanski projekt promijenio odnosno izbrisao vizuru starog dijela grada. Zgrada se proteže na 350.000 m2, visoka je 85 metara i ima 16 katova, 10 iznad zemlje i 6 pod zemljom. U zgradi je smješteno preko 1100 soba. Ideja je Ceaucescau bila  da na zdanju rade isključivo Rumunji – a sudjelovanje u gradnji bila je radna obveza mnogima. Naredba je bila i da se pri gradnji koriste samo rumunjski proizvodi. Nicolaea i Elena, iako su planirali u dotad jedinoj završenoj prostoriji u palači dočekati novu 1990. godinu, to nisu doživjeli. Ugnjetavan narod Rumunjske pobunio se protiv diktature obitelji Ceaucescu koja je između ostalih terora i zla prema vlastitom narodu zabranila pobačaj, kontracepciju, pisaće mašine doma.  Nicolaea i Elena Ceaucescu, nakon završetka suđenja, streljani su 24. prosinca 1989. godine. Nakon smaknuća Ceaucescua, postojale su različite ideje o uporabi zgrade. Od ideje o rušenju zdanja, do različitih ideja o prenamjeni zgrade. Ipak  nastavljena je gradnja zdanja. Zapadni dio zgrade nadograđen je za potrebe rumunjskog parlamenta. 

Rumunjski Athenaeum (Ateneul Român)  koncertna je dvorana kao i sjedište Filharmonije “George Enescu” . Nastala je po projektu francuskog arhitekta Alberta Gallerona, krajem 19. stoljeća (1888. godine). Izgrađena je u neoklasičnom stilu. Ispred zgrade nalazi se i  park s kipom rumunjskog pjesnika Mihaia Eminescua.

Trijumfalni luk (Arcal de Triumf) smješten je na istoimenom trgu u sjevernom dijelu grada, po sredini jednog od gradskih bulevara Kiersfeld.  Luk je izvorno  bio napravljen još 1878. godine (kada je nakon Rusko-osmanskog rata 1877–78., Rumunjska  Berlinskim ugovorom 1878. dobila potpunu neovisnost) od drveta. Mijenjao je kroz povijest svoj “građevinski sastav”. Današnji izgled luka datira iz 1936. godine. U novijoj prošlosti obnovljen je 2016. godine. Visok je 27 metara, za nešto manje od polovice niži je od slavnijeg pariškog brata. Unutarnjim stepenicama stiže se do terase s koje puca vidikovac na grad. Trijumfalni luk slavi i ujedinjenje Rumunjske, ali i sudjelovanje  zemlje u prvom svjetskom ratu na strani saveznika. Luk je i domaćin središnje proslave dana državnosti, kada se u gradu održava i vojna parada i to svakog 1. prosinca.

Najpoznatiji i najveći park u gradu je Herastrau park, proteže se na 187 hektara  oko istoimenog jezera na kojeg otpada 74 hektara parka.  Herastrau park otvoren je za javnost 1936. godine i nudi cijeli niz sadržaja  svojim posjetiteljima za odmor i opuštanje.

Jedna od bukureštanskih  must see zanimljivosti je i Nacionalni muzej sela čiji su autori  Dimitrie Gusti, Victor Ion Pop i Henri H. Sta. Riječ je o etnografskom muzeju na otvorenom, prostire se 100.000 m2, a sadrži 272 kuće iz cijele Rumunjske.

Cismigiu park je najstariji gradski park, nastao pod projektom njemačkog arhitekta krajobraza Carla Meyera. Otvoren je za javnosti 1860. godine. Ime parka potječe od turske riječi „cesme“ što u prijevodu znači javna fontana. U parku je preko 30.000 stabala i biljaka koje su donesene s rumunjskih planina, a egzotičnije biljke su se uvozile iz botaničkih vrtova iz Beča. Park nudi cijeli niz sadržaja za opuštanje i razbibrigu za sve uzraste.

Jedna od nezaobilaznih točki u gradu za sve ljubitelje knjiga je i knjižara Carturesti Carusel, koja i u svjetskim razmjerima spada u najljepše knjižare. Knjižara je smještena u zgradi iz 19. stoljeća u vlasništvu obitelji Chrissoveloni. Prvotno je u njoj bila smještena banka, kasnije trgovina muškom odjećom, a u doba komunizma trgovina mješovitom robom. Nakon sloma komunističkog režima, zgrada je napuštena i sve dok ju nije  investicijom nije spasio Jean Chrissoveloni. Nakon renoviranja prostor je pretvoren u knjižaru. Prostire se na 1000 m2 na šest katova – tu se prodaje preko 10.000 knjiga i na tisuće multimedijalnih sadržaja. Knjižara nudi cijeli niz sadržaja svojim posjetiteljima od umjetničke galerije, kafića i bistroa.

Jedan od književnih ponosa Rumunjske je Eugène Ionesco  književnik i dramatičar i jedan od glavnih predstavnika Teatra apsurda.

Ispred Središnje sveučilišne knjižnice nalazi se kip rumunjskog kralja Carola I., kojeg je izvorno napravio Ivan Meštrović, no uništen je 1948. godine. Sadašnji kip datira iz 2005. godine i djelo je kipara Florina Codre.

Središnja sveučilišna knjižnica osnovana je 1895. godine. Zgrada je izgrađena je po projektu francuskog arhitekta Paula Gottereaua. Sadrži bogatu zbirku knjiga.

Trend vožnje električnih romobila zahvatio je i rumunjsku prijestolnicu, s tim da se oni u Bukureštu mogu i iznajmiti na nekom od gradskih punktova.

Predah u gradu uvijek se može pronaći u jednom od niza moderno uređenih restorana i kafića, po uglavnom pristupačnim cijenama.

I za kraj kako  to kaže Dalaj Lama „Jednom godišnje posjetite mjesto gdje nikad niste bili“; a  do nekog novog mjesta opisanog iz mog pera čitamo se: u zbirci putopisa Samo za taj osjećaj – putešestvije Europom, Azijom do Južne Amerike na stranici Putoholičara u rubrici Putešestvije by Ivona i na blogu Just for this feeling.

Ivona Bačelić Grgić