Drugi dio putopisa sa Balija by Andrea i Kristina

Tekst i fotografije: Andrea Milat i Kristina Tomičić

BALI – 1.dio

BALI – 2.dio

Postoje brojne egzotične destinacije, no jedan otok tijekom cijele godine privlači milijune turista upravo zbog netaknute prirode, ali i lokalnog stanovništva čija ljubaznost odašilje posebno pozitivnu energiju. Iako pripadaju zemlji u kojoj prevladava islamska vjeroispovijest, Bali je najpopularnija destinacija daleke Indonezije koja njeguje hinduizam.

 Svakodnevica stanovnika prožeta je religijom, što se može primijetiti u svakodnevnom prinošenju darova bogovima – tri puta dnevno prije obroka. Darovi su zapravo male košarice od lišća koji u sebi mogu sadržavati cvijeće, rižu, kolačiće, mirisne štapiće, cigarete,  kavu i slično. Hinduizam Balinežana osim vjerovanja u bogove ima elemente i animizma – vjerovanje u pretke, duhove, heroje. Vrhovno božanstvo je Sang Hyang Widhi Wasa– bog koji ujedinjuje Vishnu (ujedinjenje), Brahma(stvaranje) i Shivu (uništenje). Balinežani prakticiraju bijelu i crnu magiju te smatraju da se dobri i loši duhovi moraju držati u ravnoteži, zbog čega prinose darove i jednim i drugim.

 Kultura Balinežana također je povezana s religioznošću stanovnika. Vjerski predmeti nalaze svoje mjesto i u lokalnoj likovnoj umjetnosti. Slike bogova i mitoloških stvorenja svoje mjesto nisu pronašli samo unutar hramova, već i na ručno izrađenim predmetima balijskih majstora koje turisti mogu kupiti kao suvenir. Osim bogova i mitoloških stvorenja, Balinežani često slikaju i cvijeće, biljke te divlje životinje.

Hramovi

Na otoku ima oko 20 tisuća hramova za koje se dva puta godišnje organiziraju procesije te se stoga Bali često naziva i „Otokom bogova“. Najznačajniji praznik je Nyepi – njihova Nova godina koji se ove godine održava 25. ožujka. Na taj dan Balinežani nastoje prevariti zle duhove uvjeravanjem da je otok prazan. Na taj dan ništa se ne radi, prevladava šutnja, ulice i plaže su prazne te se od turista očekuje da se pridržavaju tih pravila.

Najveća atrakcija Balija su hramovi. Svaka selo mora imati tri hrama- hram rođenja, glavni hram, hram smrti. Smatra se da ne postoje dva ista hrama, ali imaju slične elemente. Svaki hram podijeljen je u tri dvorišta. Vanjski hram mjesto je okupljanja ljudi, plesa za vrijeme procesija, Srednji hram predstavlja točka povezivanja ovozemaljskog i duhovnog te mjesto prinošenja darova, Glavni hram mjesto je za najvažnije molitve s tronom vrhovnog božanstva. Za posjete hramovima obavezno je imati sarong – maramu koja se vezuje oko struka, može se kupiti ili iznajmiti na ulazima. Dobro je znati da se u hramovima jako cijeni novčani doprinos, pa je poželjno ostaviti simboličan iznos prilikom posjete.

Obiteljske kuće Balinežana odišu tradicionalnošću, skromnošću ali i šarenilom. U brojnim kulturama gosti se pozivaju u kuću te im se poslužuje piće, no Balinežani sve one koji nisu članovi uže obitelj ne pozivaju u kuću, već se s gostima zadržavaju u dvorištu. Zanimljivo  je što se turistima za relativno niske cijene pruža luksuz od bazena u vilama, do posluženog doručka u bazenu, i još brojnih drugih sadržaja, dok Balinežani i dalje žive na jedan skroman i tradicionalan način.

U nastavku su izdvojeni hramovi koji se na Baliju jednostavno ne mogu zaobići:

Pura Besakih: Besakih hram Balinežani nazivaju još i „najsvetijim hramom“, „hramom svih hramova“, „majkom hramova“. Besakih je najsvetije mjesto za hinduističko stanovništvo Balija koji se nalazi u podnožju vulkana Agung -ujedno i najviši vrh Balija (3142m). Besakih je poznatiji po nesreći iz 1963.godine – erupciji vulkana Agung. Tok lave iz erupcije Agunga za samo par metara zaobišao je ovaj kompleks hramova, a sva okolna sela i hramovi su bili uništeni. U erupciji je poginulo više od dvije tisuće ljudi te je zapamćena kao jedna od najvećih tragedija koja je pogodila Bali. Besakih hram nalazi se u Istočnom djelu Balija.

Elephant Cave/ Goa Gajah: Hram nedaleko od Ubuda koji je poznat po specifičnom ulazu u obliku slonove glave. Hram je posvećen boginji koja je zaštitnica djece , rođenja i iscjeljiteljici žena. U unutrašnjosti špilje nalazi se kip božanstva Ganeshe te prostor obožavanja posvećen bogu Shivi.

Tanah Lot: Hram na stijeni usred mora, udaljen stotinjak metara od obale, najupečatljivija je atrakcija Balija. Pristup hramu ograničen je na malu plimu, te prilikom prolaza treba biti pažljiv zbog valova. Postoje zanimljivi mitovi o ovom hramu, a za mlade neoženjene parove to je da će veza završiti ako posjete Tanah Lot, dok su oni u braku netaknuti i ostat će sretni do kraja života. Balinežani vjeruju da su zmije čuvari ovog hrama, tako u malom prolazu u stijeni preko puta hrama čuvaju svete zmije koje se mogu i dodirnuti kako Balinežani vjeruju za sreću.

Ulun Danu Bratan:  Hram na obali jezera Bratan koji je svoje mjesto pronašao i na jednoj od novčanica. Balinežani smatraju da je voda jezera sveta, te je drugi hram po važnosti hinduističkom stanovništvu. Za uzgajivače riže ovaj hram je najvažniji na otoku jer se ističe važnost sustava navodnjavanja. Bratan hram posvećen je božici jezera i rijeka.

Zbog snažnog utjecaja hinduizma hramovi, ali i palače kao i kuće građeni su prema istim arhitektonskim pravilima. Prostor mora odgovarati kozmičkom redu, mora imati prostor za ljude i za bogove. Pored specifične arhitekture hramova važno je spomenuti klasične crne krovove, koji se prave od palminih vlakana te ga je kao materijal zabranjeno koristiti van hramova.

Stanovnici s Balija su iz Indije uveli kastinski sustav koji strukturira društvo. Svaka društvena skupina ima svoje obilježje formirano na religioznoj osnovi. Pripadanje kasti određeno je rođenjem, te se pripadnici iste kaste mogu međusobno vjenčavati i družiti. Ovakva društvena raspodjela smatra se nepravednom i nejednakom.

Definiranje ovakve specifične kulture leži u spoju tradicionalnog hinduizma i društva. Kompleksna kultura rezultirala je neobičnom ljepotom Balija i njegovim stanovnicima koji su unatoč izazovima modernog društva uspjeli zadržati ravnotežu i smirenost očaravajućeg otoka.

*Navedeni tekst odraz je mišljenja i iskustva tekstopisca i ne mora odražavati stavove autora bloga putoholicari.com