Prepuštena sama sebi ili kako sam zapela u Vijetnamu


U sklopu nagradnog natječaja Emirates traži najinspirativniju priču s putovanja, do objave pobjednika (četvrtak, 13.12.2018.), svaki dan ćemo objaviti nekoliko finalista. I ovo je jedna od priča koja je ušla u finale.

 „Lana! Netko ti je uzeo stvari! Vidjela sam ga da je sjedio na prozoru, skočio na balkon druge zgrade i otrčao niz stepenice!“…budi me vika jedne od frendica s kojima sam zadnjih mjesec dana provela putujući Tajlandom, Laosom i Vijetnamom s ruksakom na leđima iliti backpackom.

Ovo putovanje od prije par godina je bilo zabavno sve do našeg dolaska i prve noći u Ho Chi Minh-u kada je jednostavno postalo još „zabavnije“. Nakon izlaska otišle smo u naš sobičak koji se nalazio na 2. katu privatne kuće u jednoj od mnogih prljavih, uskih ulica u backpacker-skom dijelu grada. Nakon glasnog i uplašenog  uzvika, još u polusnu sam histerično počela tražiti stvari po sobi, zvala mamu da otkaže kartice i pokušavala se smiriti i zaključiti koji je prvi i najpametniji korak u rješavanju cijele situacije. Stvar je bila još kompliciranija, a samim time i napetija jer se „incident“ dogodio u četvrtak ujutro, a u ponedjeljak smo imale let nazad u Europu, ja osobno preko Bangkoka i Dublina u Hrvatsku. Još jedna sitnica je doprinijela situaciji; u Vijetnamu nema hrvatske ambasade, za ovo područje je zadužena ambasada iz Jakarte, Indonezija. I tako je počela drama koja je ukupno trajala 2 tjedna. Nakon nezaboravnih, čak i zabavnih, sati provedenih na policiji, došlo je vrijeme za ozbiljnu instituciju -britanski konzulat za koji smo frendice i ja zaključile da je najbolja opcija. A nije! I tako sam u petak popodne shvatila da plan rješavanja problema u par sati koji smo zamislile ovako: policija zbog izvješća o krađi, britanski konzulat za hitnu putnu ispravu, tajlandska ambasada za tranzitnu vizu i vijetnamski imigracijski ured za izlaznu vizu, baš i ne prolazi. U britanskom konzulatu su mi lijepo objasnili da je to proces koji traje danima. Ostajem u Ho Chi Minh-u sama dodatnih 10-ak dana.  Pomislila sam da život vrši eksperimente sa mnom, ali u isto vrijeme sam dobila ono o čemu sam intenzivno razmišljala  – prvo solo backpacking putovanje. Tu nije bio kraj jer mi je stigao mail da je, zamislite Britancima, pao sustav i da mi oni to ne mogu napraviti pa da se obratim talijanskoj ambasadi.  Na svu sreću, Talijani su sve riješili u roku sat-dva, te  sam čekala još 4 dana na izlaznu vizu iz Vijetnama.

Tih mjesec dana, koji su se pretvorili u gotovo mjesec i pol su me naučili kako biti strpljiv, pokušati ostati smiren u svakoj situaciji i biti oprezan 110%. Uvijek. I na svakom ćošku. A što se tiče promjena u životu – provodim više vremena na aerodromima, autobusnim kolodvorima i web stranicama ambasada. Samo se nasmijem kad se sjetim riječi one dvije koje su bile uz mene kada se sve dogodilo: „Znam da sad ovo grozno zvuči, ali vi ste svjesne da ćemo se ovome za mjesec-dva smijati“! I tako je i bilo. Jedino za čim žalim je šarena unutrašnjost moje stare putovnice. Putujte, što više možete, što dalje možete, vaš novac će se vratiti, vaše vrijeme neće.

Napisala: Lana Tessari


#FlyBetter s Emiratesom!

Jedna od najvećih aviokompanija na svijetu, Emirates, vlasnik je i najveće svjetske flote zrakoplova Airbus A380 i Boeing 777 koja broji 270 zrakoplova, povezujući ljude diljem svoje globalne mreže od 159 destinacija u 85 zemalja. U Hrvatskoj je Emirates prisutan od lipnja 2017. godine i izravnim dnevnim letom povezuje Zagreb sa svojim kozmopolitskom sjedištem – Dubaijem. Nedavno je Emirates pokorio dodjelu prestižnu dodjelu nagrada ULTRA 2018. te je proglašen najboljom aviokompanijom na svijetu.