Pleso je mogao izgledati ovako


Jedna od najboljih arhitektica svih vremena nije prošla na zagrebačkom natječaju prije šest godina piše express.hr

Foto: ZAHA HADID ARCHITECTS

Ovih dana svi se prisjećaju jedne od najgenijalnijih arhitetktica svih vremena, Zahe Hadid, koja je preminula krajem ožujka prošle godine. Jedna od najvećih arhitektica svih vremena je naime 2004. godine, na jučerašnji dan, 31. svibnja osvojila prestižnu Pritzkerovu nagradu, najveću nagradu za arhitekturu u svijetu i time postala prva žena koja ju je osvojila. Ono što je zanimljivo i Hrvatska se mogla sjećati velike Zahe Hadid, jer mnogi su zaboravili, a rijetki su uopće znali da je upravo ona bila jedna od arhitektica koja se javila na natječaj za novi zagrebački aerodrom Pleso 2008. godine. Nikada nećemo saznati kako je moguće da je Zagreb odbio Zahu Hadid i njezin neofuturistički spektakularni projekt novog terminala zagrebačkog aerodroma. Među onima koji je sjedio u tom žiriju bio je i prijatelj Ive Sanader, Jerko Rošin. Još više možemo žaliti za tim velikim propustom nakon što je novi terminal otvoren i kojeg su do sada iskritizirali svi od putnika do stručnjaka.  A kako je trebao izgledati zagrebački aerodrom onako kako ga je zamislila Zaha Hadid?

Otvorena, svijetla, prozračna zgrada bila bi se prostirala na 75.000 metara četvornih, ne bi razlikovala podove od zidova i stropova, nego bi sve predstavljalo jednu razlomljeno, ali kontinuiranu plohu. A da bi sve to bilo ostvarivo, 250 stručnjaka Arhitektonska ureda Zahe Hadid predvidjelo je primjenu najmodernijih arhitektonskih tehnologija. Projekt je predviđao pola milijuna metara četvornih slobodnog prostora i proširenje kapaciteta Zračne luke Zagreb na do 10 milijuna putnika godišnje. No, Zagreb se Zahi Hadid zahvalio i više nikada neće biti u prilici dobiti remek djelo od arhitektonske genijalke, koja je primjerice projektirala čudesni prepoznatljivi stadion u Kataru ili operu u kineskom Guangzhou. Zagreb je propustio dobiti briljantni komad arhitekture po kojem bi bio apsolutno prepoznatljiv u Europi, a da ne govorimo značaj naslijeđa kakvog bi Zaha Hadid ostavila u Zagrebu. Naime, ovakvi projekti se nigdje u svijetu ne odbijaju radi novca ili sličnih stvari. Upravo suprotno, oni se prihvaćaju jer predstavljaju kulturni i civilizacijski doseg jednog društva.